hr en
Telefon: +385 (0)48 280 804 | Fax: +385 (0)48 280 803 | E-mail: info@kletus.hr

Simulanti dijamanta

Dijamant je jedan od najpopularnijih dragih kamena na svijetu. Njegov blještav izgled i jedinstveni šarm potaknuli su pojavu velikog broja manje skupih materijala koji mu nalikuju. Neki od njih su prirodnog porijekla, a neki su proizvedeni u laboratoriju. Ovakve imitacije nazivaju se simulantima. Simulanti nisu sintetički dijamanti, a sintetički dijamanti nisu simulanti. Bitni su jer se mogu proizvesti u velikim količinama, pa ih je lakše nabaviti i jeftiniji su.

 

StakloStaklo (SiO2) je postalo uspješna simulacija dijamanta oko 1700-tih god. Tada su europski izrađivači stakla otkrili da dodavanjem oksida olova u staklo ono jače raspršuje svjetlost. Posljedica ovog je uvjerljiv simulant dijamanta koji se i danas koristi u modnom nakitu.

 

 

 

StakloFoilback je dragi kamen ili simulant s tankom metalnom folijom ili zrcalnim filmom stavljenim na paviljon.

 

 

 

 

CirkoniCirkoni

Cirkon (ZrSiO4) je prirodni dragi kamen koji se pojavljuje u različitim bojama. U bezbojnom obliku bio je rijedak sve do početka 20. st ., kada je zahvaljujući toplinskim metodama postao uobičajeniji. Cirkoni se mogu lako ogrepsti i okrhnuti radi relativno niske tvrdoće (7 ½ po Mohs-ovoj ljestvici.

 

Sintetički kubični cirkonSintetični kubični cirkon (ZrO2) je moderan simulant koji se na tržištu pojavio ranih 1970-tih. Od tada je najčešći simulant dijamanta. Obojani cirkon ima izgled fancy obojanih dijamanata, a cijena mu je tek mali dio cijene dijamanta. Češće je upotrebljavan u proizvodnji modnog nakita radi veće tvrdoće (8 ½ po Mohs-ovoj ljestvici).

Cirkon i sintetčki kubični cirkon imaju slična imena, pa ih često poistovjećuju iako se sastoje od različitih materijala.

 

 

Sintetički moissanitSintetički moissanite (SiC) je silicij karbid. Ime je dobio po dr. Moissanu koji je 1893. god. otkrio prirodni mineral moissanit, analizirajući stari meteorit iz Arizone. Prirodnog moissanita nije bilo u dovoljnim količinama, pa je 1990-tih proizveden sintetički. Sintetički moissanite je pretežno svijetložute ili svijetlozelene boje i uvjerljiva je simulacija dijamanta. Po Mohs-ovoj ljestvici tvrdoća mu je 9 ¼ .

 

Sintetički rutil (TiO2) je otkriven 1948. god., ali se kratko koristio kao simulant dijamanta. Razlozi tome su niska tvrdoća (po Mohs-u 6 ½) i njegove očite boje spektra koje umanjuju brilliance .

 

Strontium titanateStrontium titanate (SrTiO3) prvi puta se pojavio kao simulant 1953. god. Jedno - refraktivan je kao i dijamant. Manje je disperzivan od sintetičkog rutila i gotovo je bezbojan, ali je i dalje disperzija više izražena nego kod dijamanta. Niske je tvrdoće (po Mohs-ovoj ljestvici 5-6), pa nije pretjerano izdržljiv.

 

 

 

YagYAG (Y3Al5O12) je itrij aluminij granat. Otkriven je kasnih 1960-ih, kada su znanstvenici razvili jedan broj laboratorijski uzgojenih kristala sa strukturom sličnoj granatnoj. On se počeo među prvima koristiti kao simulant dijamanta, a agresivna komercijalna kampanja je potakla njegov uspjeh. Dobre je tvrdoće (po Mohs-ovoj ljestvici 8 ¼), ali mu nedostaje jedinstveni fire dijamanta. Pojavom novih simulanata gubi na popularnosti.

 

 

GGG (Gd3Ga5O12) je gadolinijum galijum granat. Njegova disperzija je gotovo ista kao i kod dijamanta, tako da pokazuje sličan fire. Nedostatak mu je tvrdoća ( po Mohs-u 6 ½), a i teži je od dijamanta iste veličine.

Iako su oba umjetno proizvedena i imaju strukturu granata, YAG i GGG nisu sintetički granati, jer nemaju kemijski sastav ni jednog poznatog granata u prirodi.